MENI

VELIKI PETAK: Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada se farbaju vaskršnja jaja

Veliki petak je dan kada je po verovanju, Isus Hristos umro, raspet na krstu na Golgoti. Smatra se najtužnijim danom hrišćanstva. Na taj dan se ne služi liturgija, osim ako su Blagovesti. Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.




Pravoslavna crkva obeležava Veliki petak, dan kada je po predanju, Hristos razapet na Golgoti. Prema predanju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, Isus je rekao: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade“...  

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.

Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja hristovu sahranu.

Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vernici u tišini dolaze na celivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.

Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koji SPC obeležava u nedelju 5. maja.

U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem delova jevandjelja o dogadjalima u dane Stradanja. Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a u Srbiji je običaj da se zaustave svi poslovi i u kući i u polju, kao i da se farbaju jaja u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života.


Farbanje jaja

Farbanje jaja za Uskrs spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripoveda jevanđelje. Stigla je i do caraTiberija kome je na poklon donela korpu jaja. Car nije verovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bela jaja u korpi promenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: "Hristos vaskrse" i sva jaja u korpi su postala crvena.

Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao "čuvarkuća", zaštitnik porodice. Crvena boja simboliše Hristovu krv ali i njegovu božansku prirodu, dok jaje simbolizuje obnavljanje, rađanje novog života.

Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao, jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja. Sledeće godine, na dan Uskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snele crvena jaja.

Jaja se obično farbaju na Veliki petak, a prvo koje se spusti u vodu i ofarba, po verovanju, treba sačuvati do sledećeg Uskrsa i ono se zove „čuvarkuća”. Vernici koji su postili Časni post, posle jutarnje liturgije, omrsiće se prvo vaskršnjim jajetom, pre nego što sa porodicom sednu za prazničnu trpezu. Ustaljen je običaj da se rodbina, prijatelji i oni koji nam dolaze u kuću daruju vaskršnjim jajima, a deci naročito omiljeno je kucanje jajima u kojem je pobednik onaj koji polomi ljusku jajeta onog drugog. Običaj je prerastao i u takmičenje: svake godine održava se već čuvena „Tucinijada” u Mokrinu.

Za razliku od Božića, na primer, za Uskrs nije vezano mnogo narodnih običaja. U nekim krajevima, za vaskršnje jutro ukućani se umivaju vodom u koju je potopljen zdravac, dren, bosiljak i crveno jaje, a negde veruju da valja detetu crvenim, vaskršnjim jajetom protrljati malo obraze da bi bilo zdravo i rumeno. Veruje se i da za Uskrs ne valja pre ponoći zaspati, da ne bismo cele godine bili pospani.

Нема коментара:

Постави коментар