MENI

Letnje računanje vremena škodi zdravlju

Istraživanja pokazuju da prvog ponedeljka posle prelaska na letnje računanje vremena - koje nam ponovo predstoji - broj saobraćajnih nezgoda poraste oko sedam odsto. Mogu da se jave i bolovi jedne polovine glave koji traju nekoliko dana ili nedelja. Rusija je ukinula pomeranje kazaljki jer je Akademija medicinskih nauka ustanovila da izaziva povećanje broja srčanih udara i samoubistava.

Foto: Kerem Yucel / Freeimages.com



Zimsko računanje vremena je pravo, astronomsko vreme. Po njemu, Sunce je u zenitu, na najvišoj tački neba, u 12 časova. Letnje vreme je, pak, odluka države pa se često naziva i ukazano vreme. Sprovodi se tako što se službeno vreme pomeri unapred u poznu zimu ili rano proleće, a vrati nazad u jesen.

Ovakvo podešavanje vremena, verovalo se, povećava iskorišćavanje dana i doprinosi štednji energije. Neke analize u SAD su, čak, pokazivale da se letnjim pomeranjem časovnika godišnje uštedi od 500 miliona do milijardu dolara. S druge strane, u jesen 2011. godine Rusija je ukinula pomeranje kazaljki jer je izveštaj Ruske akademije medicinskih nauka ukazivao da prelazak sa zimskog na letnje računanje vremena povećava broj srčanih udara jedan i po put, učestalost samoubistava za 66 odsto, dok se broj poziva hitnoj pomoći mnogo uvećava. Rusi su, istina, priznali da zbog pomeranja kazaljki svaki stanovnik uštedi oko tri kilovat-časa električne energije, ali su tvrdili da zbog stresa to zapravo uvećava ekonomske gubitke.

Kada je reč o Srbiji, u Ministarstvu privrede kažu da studija o proceni uticaja letnjeg računanja vremena na privredu naše zemlje nije skoro rađena i da, zato, za Srbiju nema pouzdanih podataka o uštedama zbog pomeranja vremena.

- Mišljenja o ukupnom ekonomskom efektu prelaska na letnje računanje vremena u svetu su podeljena. Uštede na globalnom nivou postižu se, pre svega, u potrošnji električne energije za osvetljenje. Nekada je u strukturi potrošnje struje to bila značajna stavka, ali danas je oko tri i po odsto, pa se ukupna ušteda svodi najviše na jedan procenat - saopštavaju iz Ministarstva privrede.

U Elektroprivredi Srbije (EPS), pak, potvrđuju da se zbog prelaska na letnje računanje vremena najveće uštede u električnoj energiji ostvare u osvetljenju, jer se sat kasnije uključuju i javna i kućna rasveta.

- Poređenjem ranijih podataka, odnosno potrošnje struje u danima pre i posle prelaska na letnje računanje vremena, pokazalo se da je prosečna dnevna ušteda električne energije u Srbiji oko 500.000 kilovat-časova. To je oko 0,4 odsto prosečne dnevne potrošnje u tom periodu koja, inače, iznosi oko 98 miliona kilovat-sati - tvrde u EPS.

Najviše se, po svemu sudeći, zna o (ne)prilagođavanju organizma na letnje računanje vremena.

- Biološki satovi koji kontrolišu fiziološke, fizičke, mentalne i bihejvioralne promene koje prate dnevni ciklus budnosti i spavanja nalaze se u ćelijama raspoređenim po celom telu - kaže profesor dr Gordana Dedić, neuropsihijatar, psihoterapeut Klinike za psihijatriju VMA. - Glavni sat je u mozgu i koordiniše rad svih drugih telesnih satova, tako da budu sinhronizovani. Ipak, na njega utiču spoljni faktori, najviše dnevno svetlo odnosno informacija o trajanju noći. Zato organizam primeti razliku, kada se, u noći prelaska na letnje računanje vremena, telu „otme“ samo sat sna.

To, po rečima profesorke, izaziva probleme, a da bi se organizam prilagodio, pravilo „kaže“ da mu je potreban gotovo ceo dan za svaki sat promene vremena.

- Istraživanja pokazuju da prvog ponedeljka posle prelaska na letnje računanje vremena broj saobraćajnih nezgoda poraste oko sedam odsto. Mogu da se jave i bolovi jedne polovine glave koji traju nekoliko dana ili nedelja. Tokom prva tri dana u sedmici posle prelaska na letnje računanje vremena broj srčanih napada se povećava oko pet odsto što se objašnjava povećanim stresom zbog gubitka jednog sata sna.

A kako će prelazak na letnje računanje vremena uticati na vas zavisi od ličnog zdravlja, navika spavanja i načina života.


POMERANJE U 110 ZEMALjA


IDEJA o pomeranju sata pripisuje se Bendžaminu Frenklinu. On je za vreme ambasadorskog mandata u Francuskoj, tokom druge polovine 18. veka, Parižanima poručio da bi uštedeli sveće da ranije ustaju i koriste dnevno svetlo. Ipak, prošlo je više od veka kada je Nemačka, za vreme Prvog svetskog rata, 1916. godine, realizovala ovu ideju. Danas je, od 192 zemlje, letnje ukazano vreme usvojeno u 110, a ne primenjuje se u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, Islandu, Rusiji, Belorusiji i širom afričkog kontinenta.

Srbija je počela da koristi letnje računanje vremena prvi put 27. marta 1983. godine. Kasnije je donet zakon kojim je letnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.

Krim, koji je pripojen Rusiji posle referenduma o otcepljenju od Ukrajine, u subotu u 22 časa po lokalnom vremenu prešao je na moskovsko vreme, po kojem je u tom trenutku bila ponoć.

Autor Jelena MATIJEVIĆ | Izvor: Novosti

Нема коментара:

Постави коментар