MENI

Spisak najčešćih GMO namirnica koje svakodnevno jedemo

Domaće tržište je preplavljeno mnogim proizvodima nesigurnog sastava i porekla, a nadležne institucije koje bi trebalo da vode brigu o tome što se stavlja na police marketa i trgovačkih lanaca nažalost ne rade svoj posao, niti brinu za zdravlje nacije.



Mnogi brendovi poput Milke i Nutele sadrže GM sastojke (spisak proizvoda sa GM sirovinama sastavio je „Greenpeace”) i bez obzira na svoju marketinšku 'čvrstinu' su nesigurni za konzumaciju.

Domaće tržište je preplavljeno mnogim proizvodima nesigurnog sastava i porekla, a nadležne institucije koje bi trebalo da vode brigu o tome što se stavlja na police marketa i trgovačkih lanaca nažalost ne rade svoj posao, niti brinu za zdravlje nacije. Deklaracije su često nečitke, neprevedene, nejasne i nedorečene, sastav mnogih proizvoda je u mnogo čemu opasan, naročito kada uzmemo u obzir da mnogi prerađeni proizvodi sadrže GM sirovine. Pojedine prehrambene namirnice su više genetski modifikovane od drugih, a ovo je njihov spisak:

Soja – Mnogi prehrambeni proizvodi sadrže soju (sojin lecitin) i na nju bi posebno trebalo pripaziti budući da je 97% ukupno svetski proizvedene soje GM. Posebno mnoge varijacije slatkiša i slatkih jela sadrže soju (čokolade, sladoledi, bombone, keks), zatim je sadrže mnoga slana jela i umaci, ali i kozmetika poput šampona i pasti za zube.

Kukuruz – Kukuruz takođe spada u jedne od naj-genetski modifikovanih biljaka. Zabrinjavajući su podaci da je čak 88% proizvoda od kukuruza u SAD-u iz GM uzgoja. Čak i ako ne kupujete konzerve kukuruza ili kukuruzno brašno, njegovu varijaciju možete naći u mnogim proizvodima u vidu kukuruznog šećera, čipsa, glukozno-fruktoznog sirupa. Zato taj isti GM kukuruz možete pronaći u vitaminu C (kao dodatak hrani), slatkišima, sladoledima, umacima za salatu, hlebu, kolačima, alkoholu, margarinu, prženoj hrani, testenini, itd.

Pamuk – Prevlast Monsanta i drugih biotehnoloških kompanija u Indiji i Kini rezultirala je velikom proizvodnjom GM pamuka. Neki izvori kažu da je danas gotovo pa nemoguće doći do prirodno uzgojenog pamuka jer osim što je gotovo nedostupan i preskup. Pamuk se osim za proizvodnju odeće, koristi za proizvodnju sadnica, kao sastojak u čipsu, maslacu od kikirikija, krekera, itd.

Uljana repica – Biljka od koje se pravi jestivo biljno ulje i potom stavlja u čitav niz proizvoda poput prerađene hrane, čipsa, krekera, pahuljica, zaleđene hrane, supe u konzervama, itd. Dobra alternativa ovom ulju je kokosovo ili maslinovo ulje.

Šećerna repa – Industrijska biljka koja se uzgaja zbog šećera ima visoke koncentracije saharoze u korenu koja je naravno sastojak mnogih slatkiša. Osim što se zna da je šećer opasan i stvara zavisnost goru od heroina, njegov GM oblik je potencijalno opasan, pogotovo kada uzmemo u obzir nekontrolisane uslove uvoza. Potencijalno opasni proizvodi su i voćni jogurti, gde se često pod 'voće' radi jeftinije proizvodnje stavlja šećer.

Alfa alfa – klice ove biljke su omiljene među „alternativcima", međutim najveći deo useva ove biljke je takođe GM. Njome se takođe hrani stoka, pa se dodaje u svinjetinu, piletinu, jaja, itd.

Aspartam – veštački zaslađivač i nusprodukt GM bakterije ešerihije koli prouzrokuje mnoge zdravstvene probleme (od glavobolje do raka), a može da se nađe skoro u svemu (ne biste verovali, čak i u slanim grickalicama).

Autor: dnevno

Нема коментара:

Постави коментар