MENI

Veštačka jelka štetna po zdravlje?

Teško je zamisliti novogodišnje praznike bez jelke. A i zašto bismo, kada one ukrašavaju naše domove onim posebnim prazničnim isijavanjem koje nas čini srećnijim i budi neke nove nade uz nadolazeći ciklus. I to sve čak i kada su jelke (a možda je tako za za većinu) ponajviše navika  koju nose iz detinjstva... 

pixel2013 / Pixabay

Novogodišnja, ili božićna, jelka se tumači, s jedne strane, i kao skup simbola koji ukazuju na to šta samo stvaranje ima da ponudi: svetlost i kretanje anđela, poklone voćnjaka i polja, šuma i mora, na čijem se vrhu nalazi zvezda, koja ukazuje na kraj putovanja, mesto mira. Sve su to simboli rađanja Isusa.

Pritom su nekada  jelke donošene iz šume, sveže odsečene, nekad kupovane na pijacama, a danas se najčešće odlučujemo za neki plastični primerak.

Na kupovinu veštačkih jelki ljudi se odlučuju iz brojnih razloga, poput alergije na pelud stabala, jednostavnijeg održavanja i čišćenja, višekratne upotrebe i uštede novca, ali različita su mišljenja stručnjaka o tome da li će ‘zdravije’ u kuću doneti pravo ili veštačko stablo, piše Independent.

Jedni podsećaju da su ve[ta;ke jelke napravljene u potpunosti od sintetičke plastike – polivinil hlorida (PVC) i tvrde da on nije opasan ni štetan po ljudsko zdravlje.

Međutim, dr. Glen Harnet, direktor lanca klinika " American Family Care" upozorava da je PVC smesa otporna na vatru, u kojoj se ponekad nalaze i metali poput olova, kalaja i barijuma. Podseća da je istraživanjem iz 2004. u veštačkim jelkama pronađena određena količina olova.

“PVC otpušta isparljive organske spojeve, a oni mogu iziritirati sluznicu očiju, sluznicu nosa i pluća”, kaže dr. Harnet.

U nekim slučajevima PVC sadrži i ftalate, isparljive tečnosti koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. EU je zbog štetnosti zabranio njihovo korišćenje u dečjim igračkama jer mogu da poremete hormonalnu ravnotežu u organizmu, kaže dr. Brus Lanpear, profesor zdravstvenih nauka na Univerzitetu Sajmon Frejz i upozorava da je veoma teško precizno saznati od čega je neko novogodišnje drvo zaista napravljeno. Podseća da ima puno različitih tipova ftalata među kojima neki oponašaju delovanje ženskoga hormona estrogena.

“Tri četvrtine hemijskih spojeva pronađenih u raznim predmetima koje svakodnevno koristimo nije dovoljno testirano kada je reč o njihovu štetnom uticaju na reproduktivne organe ili uticaj na razvoj mozga i kognitivno bihevioralne sposobnosti kod dece, ali pretpostavlja se da su sigurni”, kaže dr. Lanpear dodajući da je veoma teško sa stopostotnom sigurnošću ustanoviti kolika je stvarna opasnost od štetnog delovanja potencijalnih hemikalija iz novogodišnje jelke pored koje provedemo oko šest sati dnevno, mesec dana u godini u periodu od oko deset godina.

Dr. Harnet pak u šali kaže da ne želi biti Grinč i da postoje načini koji nas mogu zaštititi od štetnih uticaja navedenih hemijskih spojeva potencijalno sadržanih u novogodišnjim jelkama napravljenih od PVC-a. Ističe da proizvodi od sintetičke plastike, uključujući i novogodišnje jelke, ispuštaju znatno manje štetnih hemikalija nakon što se neko vreme ostave napolju, na svežem vazduhu. “Što se duže vaša veštačka jelka luftira van doma na svežem vazduhu, to bolje”, poručuje Harnet i savetuje kupovinu novogodišnjih jelki bez PVC-a, napravljenih od polietilena (PE), termoplastičnog materijala od kojega se najčešće pravi plastična ambalaža.

Izvor: Net.hr

Нема коментара:

Постави коментар