MENI

Šta će to 2050. godine odneti pola miliona života

Globalno otopljenje može izazvati više od 500.000 smrti u 2050. godini u svetu zbog promena u ishrani, prenaseljenosti i pada poljoprivredne proizvodnje, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Lancet. 

geralt / Pixabay


Ta je studija prva koja je proučavala učinak klimatskih promjena na režim ishrane i telesnu težinu ljudi te broj smrti koji bi time rezultirao u 155 zemalja u 2050. godini.

Globalno otopljenje izaziva ekstremne meteorološke promene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posledice razorne za poljoprivredne prinose. Ako se ne preduzme nikakva mera u cilju smanjenja emisija s učinkom staklenika, promena klime mogla bi "za trećinu" smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.

Za pojedinca to će značiti prosečno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010.

Te bi promene mogle izazvati oko 529.000 dodatnih smrti 2050. -  ocjenjuju stručnjaci.

Ako se te klimatske promjene ne bi dogodile, količina raspoložive hrane i konzumacija te hrane sprečila bi 1,9 milioua smrti.

Studija pokazuje da čak i skroman pad količine hrane raspoložive po osobi može izazvati promene u energetskom sadržaju i sistemu prehrane i da će te promjene imati velike posljedice po zdravlje.

Najpogođenije zemlje bit će one s niskim ili prosečnim prihodima. "Smanjen unos voća i povrća može izazvati dvaput veću smrtnost nego podhranjenost", ocenjuju naučnici.

Smanjenje emisija s učinkom staklenika moglo bi smanjiti broj mrtvih u rasponu od 29 do 71 posto.

Нема коментара:

Постави коментар