Srpska pravoslavna crkva 21. septembra proslavlja Rođenje Presvete Bogorodice - Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavjetnih praznika. Ovim danom se završava period Međudnevice – vremena između dva velika praznika posvećena devici Mariji – Velike i Male Gospojine. Prema etnolozima, nekada se upravo ovo vreme koristilo za branje lekovitih trava.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Sveta Djeva Marija.
Joakim i Ana su dugo bili bez djece. Već stari, oni su se usrdno molili Bogu da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka. Joakim jednom ode u pustinju, gdje je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka. Ana se na te riječi zavjetova da dijete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi cijeloga vijeka.
I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo kćerku nego i Bogomajku. Kada dođe vrijeme, starica Ana rodi kćerku, kojoj nadjenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća. Djeva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana. Sa 14 godina Djeva Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.
Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresaka. Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. vijeka.
Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obilježavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
Na Malu Gospojinu, pomolite se uz reči ovih molitvi.
Bogorodice Djevo, raduj se Blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom: blagoslovena si Ti među ženama, i blagosloven je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.
Molitva za pomoć Bogorodice
„Prepodobna Carice moja, Presveta nado moja, utočište sirotih, zaštitnice putnika, pomoćnice onima koji su u bedi. Vidi moju nevolju, vidi moju muku. Sa svih strana sam opkoljen iskušenjem, a nema nikog da me brani, Ti mi sama pomogni jer sam nemoćan. Nahrani me kao stranca, uputi me kao zabludelog, izleči me i spasi kao beznadežnog. Nemam druge pomoći ni druge zaštite, ni utehe osim Tebe, o, Majko svih nevoljnih i opterećenih. Stoga, pogledaj na mene grešnog i potištenog, zakrili me Presvetim pokrovom svojim da bih se izbavio od zala koja su me opkolila i ja ću uvek slaviti preslavno ime Tvoje. Amin!
Verovanja na Malu Gospojinu
Vreme od Male Gospojine bilo je vreme za svadbe, a zemljoradnici su baš nakon ovog praznika započinjali oranje njiva i pripreme zemlje za zimu. Zato i ne čudi što se u mnogim krajevima na današnji dan zadržao običaj proricanja vremena – veruje se da kada je na Malu Gospojinu vedro da će jesen biti vedra, a i da zima neće biti mnogo jaka.
Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene zabrane. Žene tako ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se "rade rukama".
U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti, pa se tako i danas u mnogim mestima u Srbiji održavaju vašari. Najveći vašari u Srbiji su u Negotinu i Šapcu, s tim što vašar u Negotinu ima vrlo dugu tradiciju.
Нема коментара:
Постави коментар