MENI

Bakterije u našim crevima odlučuju kako ćemo i koliko da živimo

U našim crevima živi bezbroj mikroorganizama, čiji sastav je veoma važan za zdravlje i mladost. Ruska gastroenterološkinja Guzel Evstignjejeva kaže da ne postoje dve osobe sa potpuno identičnim sastavom crevnih bakterija.

Foto: Pixabay

"On je jedinstven kao uzorak otiska prsta. Međutim, otprilike 30 odsto crevne mikroflore kod svih ljudi je slično. Istovremeno, sastav crevnih bakterija kod fit, fizički aktivnih ljudi i kod manje zdravih je različit. A to znači da je zdrava mikrobiota nezaobilazan pratilac zdravog načina života", ističe Evstignjejeva.

Odnosno, oni koji imaju raznovrsnu crevnu mikrofloru žive duže i zdravije od onih koji imaju takozvanu "monotonu", primetila je gastroenterološkinja. Istakla je i da bakterije koje žive u crevima usporavaju starenje. Osim toga, sastav crevne mikroflore može da bude povezan sa rizikom od bolesti kao što su gojaznost, metabolički poremećaji, upale, rak i depresija.

"Bogat mikrobiom creva povezan je sa niskim 'lošim' holesterolom i visokim nivoom vitamina D. U krvi takvih ljudi ima više supstanci koje imaju antiinflamatorna svojstva i produžavaju život – crevne bakterije proizvode ove divne molekule", objašnjava.

Starimo, a sa nama stare i naše bakterije, kaže doktorka. Ali ako želite da izbegnete velike zdravstvene probleme u starosti, važno je da mikrobiotu creva održavate u optimalnom balansu.

"Za one ljude koji zanemaruju zdrav način života, sastav bakterija ostaje nepromenjen tokom celog života, a za one koji pravilno hrane mikrofloru i mnogo se kreću, on se sa godinama menja u korist korisnih vrsta. Takvi ljudi su pokretljiviji i aktivniji i ne pate od viška kilograma, problema sa šećerom i mnogih drugih", kaže dr Evstignjejeva.


Kako se brinuti o mikroflori

Prema doktorki, tri pravila zdrave crevne mikroflore su:

  • pravilna ishrana;
  • telesne vežbe;
  • nedostatak stresa.

"Glavni zadatak crevnih bakterija je da 'svare' ono što naši digestivni enzimi ne mogu da obrade. Pa tako su dijetalna vlakna, inulin i druge slične materije, glavna hrana za 'dobre' bakterije. U zamenu za ovu 'hranu', oni proizvode vitamine B i K, štite crevni zid od upale i sprečavaju ulazak infekcija u telo. Njihovi glavni rivali su 'loše' bakterije koje se hrane jednostavnim ugljenim hidratima - glukozom i laktozom. Ono što ih razlikuje od 'dobrih' bakterija je to što umesto da štite telo, izazivaju nadimanje, upale, pa čak i loše raspoloženje", objasnila je Evstignjejeva.

Dodavanjem više biljne hrane u ishranu i izbacivanjem skrobnih namirnica i slatkiša, mi zapravo hranimo 'dobre' bakterije:

"Mlečni proizvodi i fermentisana hrana su bogati izvori probiotika. Probiotici su korisne bakterije koje kolonizuju creva i održavaju zdravu ravnotežu crevne mikrobiote."

Dokazano je da su sport i aktivan način života povezani sa zdravim sastavom crevne mikroflore. Previše sedenja, što je problem broj jedan svih ljudi širom planete, moće da dovede do disbioze, stanja u kojem je poremećena ravnoteža između dobrih i loših bakterija.


Šta je disbioza?

Disbioza izaziva nadimanje, dijareju i bol u stomaku. Baveći se sportom ili barem redovnom šetnjom, ne samo da jačate svoje telo, već i pomažete svojim mikroskopskim drugovima.

Stres je takođe jedan od faktora koji destruktivno utiče na zdravu crevnu mikrofloru, upozorila je stručnjakinja. Oni koji pate od depresije imaju sličan sastav crevne mikrobiote:

"Kada smo pod stresom, nadbubrežne žlezde oslobađaju glavni hormon stresa, kortizol. Jedna od njegovih funkcija je povećanje prostora između crevnih ćelija. Kroz ove 'rupe' otpadni proizvodi bakterija se apsorbuju u krv, izazivajući upalu i neravnotežu dobrih i loših bakterija. Zato hronični stres tako često izaziva crevnu disbiozu i neprijatne simptome", objašnjava doktorka i dodaje:

"Mi i naše bakterije smo ono što jedemo. Budite pažljivi prema svom zdravlju i vodite aktivan način života - tada ćete živeti srećno do kraja života u skladu sa svojom mikroflorom", preporučuje.

(Mondo)

Нема коментара:

Постави коментар